CRA Timor News
Sistema Fiskal Timor nian
Nota sira konaba dezenvolvimento no sedimentasáun ba sistema ida ne’ebé simples maibé efikás no atrativo.
Evolusáun istórika
Sistema Fiskal Timor nian mai, husi ninia independénsia, atu rejista dezenvolvimento sira ne’ebé importante, no mós mai atu buka, ho forma ne’ebé gradual maské sustentada, atu atrai investidor no emprezário sira foun.
Hafoin independénsia Rai ne’e nian, regra sira ne’ebé foti husi UNTAET konaba lejislasáun fiskal, liu-liu Regulamento n.º 2000/18 (hanesan sei altera hafoin husi Regulamento sira UNTAET nian ne’ebé barak), impera no sei foti nafatin sistema ida foun hotu ne’ebé buka atu proteje kedas interese sira Estado foun nian no kontribuinte sira nian rasik.
Wainhira atu transfere Administrasáun ba Primeiro Governo Konstitusional, produsáun lei nian iha area fiscal sei nafatin ho dezenvolvimento ne’ebé nia hala’o hela, no promulga iha tinan 2002 Lei 5/2002 UNTAET nian ne’ebé mai fo buat ida ne’ebé sei iha nafatin iha parte ne’ebé sei iha vigor.
Hanesan alterasáun sira ne’e, mosu mós diploma sira uluk nian relasiona ho tributasáun atividade petrolífera sira nian iha Timor-Leste, liu-liu liu husi Lei sira 3/2003, 4/2003, 8/2005 no 13/2005, iha sira seluk nia laran, no hasoru nesesidade ne’ebé bo’ot ba bebeik atu baliza produsáun no prospesáun rekursu natural sira ne’ebé sei reprezenta ohin loron ukun ba reseita fiskal bo’ot liu Estado Timor nian, no hari’i ona iha 2005 (Lei 9/2005) Fundo Mina nian ba Rai ne’e.
Iha ikus liu, promulgasáun Lei 8/2008 mai halo diak liu tan no tau simples ponto sira ruma sistema fiskal Timor nian no define la deit atividade mina sira nian maibé imposto ne’ebé ho klaro, simples no ki’ik, iha esforso foti ona atu buka investimento sira foun. Lei ne’e sei iha vigor hanesan mós parte ne’ebé koalia ba prosesu administrativo tau ona iha Regulamento 2000/18 (haktuir redasáun ne’ebé fo husi alterasáun sira tuir mai) no, hanoin katak, sei iha orijem ba fluksu makaas ba capital investidor sira rejista iha tinan ikus liu mai iha Timor-Leste.
Atratividade ba Imposto Sira
Timor-Leste laos no lakoi atu sai "Estado Off-Shore" ida ka ho kontorno sira ba paraízo fiskal, ne’e la ho duvida Estado atrativo husi ponto vista investidor nian. Tacha imposto ki’ik no sistema ne’ebé simples fo tulun iha medida ne’ebé bo’ot atu harii perspetiva sira diak ba negósio, haktuir saida maka bele entende iha rezumo konaba tacha no imposto sira ne’ebé aplika no sei echplika iha kraik:
a) Imposto ba Servisu Sira (Servisu sira ne’ebé espesífiko: Servisu sira Otelaria nian, Restaurante no Bar Sira, no Telekomunikasáun) – Art. 5 no tk. + Aneksu I Lei 8/2008 nian
a. Volume ba Negósio Sira Fulan-fulan < USD 500 - 0%
b. Volume ba Negósio Sira Fulan-fulan > USD 500 - 5%
b) Imposto Seletivo ba Konsumo – Art. 10 tk. + Aneksu II Lei 8/2008 nian

c) Imposto ba Sasan Fa’an Sira – Art. 15º tk. + Aneksu III Lei 8/2008 nian
a. Sasan sira tributável ne’ebé tama mai Timor-Leste – 2,5%;
b. Sasan sira tributável fa’an iha Timor-Leste no Serviso sira tributável hala’o iha Timor-Leste – 0%.
d) Direito Aduaneiro ba Importasáun Art. 19 + Aneksu IV Lei 8/2008 nian
a. Sasan sira tama mai Timor-Leste – 2,5% husi Valor Sasan sira nian *
e) Imposto ba Salário sira – Art. 20 tk. + Aneksu V Lei 8/2008 **
a. Salário sira < USD 500 – 0%;
b. Salário sira > USD 500 – 10% ba montante ne’ebé liu USD 500;
c. Salário sira ba ema ne’ebé la hela fatin iha ne’e - 10%.
f) Imposto ba rendimento – Art. 26 tk. + Aneksu VI to Law no. 8/200
a. Ema klosan ho hela fatin iha ne’e ho rendimento to’o USD 6000 – 0%;
b. Ema klosan ho hela fatin iha ne’e ho rendimento to’o USD 6000 – 10%;
c. Ema ne’ebé la hela iha ne’e – 10% ***;
d. Ema juridiko – 10%.
* - La dispensa konsulta ba Sasan sira ne’ebé hetan izensáun ba Direito Aduaneiro sira
** - Persentajem sira ba retensáun iha fonte
*** - Rejime ba Retensáun iha Fonte – art. 55º no tk. Lei 8/2008 nian
Efikásia Sistema Fiskal nian
Hanesan saida maka iha ordenamento jurídiko sira seluk, iha Timor-Leste mós onus ba organizasáun, deklarasáun no pagamento ba imposto sira ne’e iha kontribuinte nia sorin.
Ne’e dehan katak kontribuinte tenke, iha termus sira Lei nian, aprezenta no deklara besik Administrasáun Tributária saida maka nia rendimento sira no fo mós pagamento ba imposto sira haktuir nia kontabilidade.
Administrasáun Tributária, iha nia vés, ne’e tenke jestáun ba sistema ne’e liu husi hasai montante sira foun ba imposto ne’ebé atu tributa karik iha razáun ka prova sira ruma atu fiar katak kontribuinte ruma la hatudu ho lós ninia deklarasáun sira ba imposto. Ne’e, nune’e dunik, funsáun fiskal no preventivo, hanesan mós, iha kazu sira ruma, koretivo.
Iha diverjénsia ruma entre kontribuinte ruma no administrasáun fiskal, lei kaer metin ezisténsia Gabinete ba Rekurso Sira ne’ebé kontribuinte, ema singular ka koletivo, bele rekore ba karik la hatan dezisáun ruma Administrasáun nian.
Regulamento n.º 2000/18, iha ninia versáun orijinal, prevé ona konstituisáun ba instánsia jurisdisional darua atu rezolve konflito sira iha matéria tributária: Konselho ba Rekurso Tributário no Alfandegário Sira (Conselho de Recursos Tributários e Alfandegários). No mós Konstituisáun Repúblika prevé ezisténsia Tribunal Administrativo no Fiskal Sira, ne’ebé iha kompeténsia, iha ikus liu, atu haree no dirime kestáun sira ne’ebé foti husi kontribuinte sira iha matéria fiskal.
Maibé, Konselho ba Rekurso Tributário no Alfandegário Sira no mós Tribunal Administrativo no Fiskal Sira seidauk harii no hetan kedas desfazamento husi realidade no Lei nia hakerek. Ho ne’e, protesáun ba interese kontribuinte sira nian ne’e hetan mahon husi Tribunal Judisial Komum sira ne’ebé iha kompeténsia atu, ho subsidiário, haree ba asuntu fiskal sira.
Nota ida atu refere katak iha kazo sira atu rezolve asunto fiskal sira iha tribunal Timor nian no fo fiar ho nune’e ba efikásia sistema fiskal nian ne’ebé sei iha barak atu hala’o ba oin. Maibé, fo previzáun katak ho krechimento ekonómiko sustentado Rai ne’e nian sistema sei diak liu tan ho hanoin atu hetan kontrolo tributário ida ne’ebé bo’ot no efetivo liu tan.
Gonçalo Neves Lestro
